Što je zelena tranzicija?

Zelena tranzicija odnosi se na strategiju društvenih promjena koja će omogućiti da se trenutna ekološki neodrživa globalna situacija pretvori u novu održivu paradigmu “koja pokreće razvoj i mir, s ciljem poboljšanja životnih uvjeta svih”, prema manifestu koji je objavio UN -Habitat u svom Strateškom planu 2020.-2023. Primarni cilj ovog Plana je promicanje održive urbane budućnosti, s obzirom na to da je rast gradova nezaustavljiv trend i da smo došli do točke u kojoj nedostatke moramo pretvoriti u prilike.

Isto tako, zelena tranzicija uključuje i borbu protiv klimatskih promjena kroz konkretne radnje, poput imperativnog smanjenja emisija stakleničkih plinova, jer prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 9 od svakih 10 ljudi u svijetu udiše zagađen zrak.

Temelji onoga što danas nazivamo zelenom tranzicijom postavljeni su u Pariškom sporazumu. Ovo je bio “prvi međunarodni, univerzalni i pravno obvezujući sporazum o klimatskim promjenama, usvojen na Konferenciji o klimatskim promjenama u Parizu (COP21) u prosincu 2015. Njegov glavni cilj bio je osigurati, putem raznih sredstava, da globalne temperature nikada ne prijeđu više od 1,5% razine iz predindustrijske ere.

Koje mjere države mogu poduzeti kako bi postigle ovaj cilj, tako važan za opstanak čovječanstva?

  1. Izrada i određivanje prioriteta klimatskog akcijskog plana. 

U Španjolskoj je, primjerice, Ministarstvo industrije, energetike i turizma postalo Ministarstvo za zelenu tranziciju i demografske izazove.

  1. Promicanje dekarbonizacije i davanje prednosti zelenoj energiji u odnosu na fosilna goriva.
  2. Posvećenost zelenom prijevozu.
  3. Povećanje ulaganja u energetsku učinkovitost.
  4. Podupiranje poslovnih i znanstvenih inovacija.
  5. Dizajniranje konkurentnih tržišta električne energije.
  6. Izrada akcijskih planova i nacionalnih strategija za kružno gospodarstvo.
  7. Povećanje ‘zelenih’ javnih investicija.

Kroz ove i mnoge druge mjere, svaka se zemlja obvezuje poticati zeleni prijelaz unutar vlastitog teritorija, kako bi osigurala da naš planet postigne novu, održivu stvarnost.

Diljem Europe i nakon mukotrpnih pregovora 2021., ovi su klimatski ciljevi obnovljeni, prilagođeni trenutačnoj kriznoj situaciji u okolišu. Cilj je smanjiti stakleničke plinove za 55% do 2030., a od 2050. učiniti Europu ‘negativnim’ emiterom, s većim kapacitetom kompenzacije emisija nego njihove proizvodnje.

Treba napomenuti i kako Europska komisija pomaže državama članicama EU-a u osmišljavanju i provedbi reformi koje podržavaju zelenu tranziciju i doprinose postizanju ciljeva Europskog zelenog dogovora. Također pomaže u osmišljavanju potrebnih postupaka u središnjim i lokalnim upravama i uspostavljanju koordinacijskih struktura koje su potrebne za provedbu zelenih politika.

Kako možete biti dio zelene tranzicije?

Odabir zelene energije, putovanje javnim i održivim prijevozom te rad na podizanju javne svijesti važni su čimbenici u zelenoj tranziciji, ali stvarnost je sljedeća: prava promjena može se postići samo uključivim i suradničkim pristupom svih sektora društva.

I na individualnoj i na poslovnoj razini, od vitalne je važnosti podržati inovacijske projekte koji doprinose održivosti i, zauzvrat, nastaviti obuku i razvoj kako bi se mogli pridružiti promjeni u transformativnoj ulozi.

Odličan primjer da je to moguće je grad Lahti, izabran za Zelenu prijestolnicu Europe 2021. Lahti je finski grad koji je, zahvaljujući suradnji između građana, poduzeća i vlasti, od industrijskog grada postao mjerilo u održivosti, kružnom gospodarstvu i klimatskoj neutralnosti.

Sve aktualne novosti i primjere uspješne poslovne prakse iz područja održivog razvoja možete saznati 26. siječnja na Designing A Green Future konferenciji. Sudjelovanje je besplatno, a prijaviti se možete putem Entrio platforme.