Zelena infrastruktura
Zelena infrastruktura strateški je planirana mreža prirodnih i poluprirodnih područja s ostalim ekološkim značajkama koje su planirane na način da pružaju široki spektar usluga ekosustava. Uključuje zelene prostore (ili plave, ako se radi o vodenim ekosustavima) i druge fizičke značajke u kopnenim (uključujući obalne) i morskim područjima. Pod zelenom infrastrukturom ne misli se samo na zelene prostore kao što su parkovi i otvoreni prostori, već i na plavu infrastrukturu koja uključuje urbanu odvodnju i odvodne jarke, močvare, rijeke, potoke, bare, lokve, mrtvaje, kanale i njihove nasipe kao i ostale vodotoke.
U istom prostornom području, zelena infrastruktura može omogućiti višestruke funkcije i pogodnosti ( ekološke, gospodarske i društvene) putem rješenja koja se temelje na razumijevanju prednosti koje priroda pruža ljudskom društvu. Razlika u odnosu na rješenja sive infrastrukture, koja obično imaju samo jednu funkciju kao što je odvodnja ili prijevoz, čini zelenu infrastrukturu privlačnom jer ima potencijal za istodobno rješavanje nekoliko problema. Tradicionalna siva infrastruktura i dalje je potrebna, ali često se može poboljšati rješenjima čije je ishodište priroda.
Možemo reći da je zelena infrastruktura prikladna za strategiju prilagodbe klimatskim promjenama jer je fleksibilna i prilagodljiva lokalnim zahtjevima zajednice. U odnosu na sive infrastrukturne projekte, kod kojih su obično potrebni veliki troškovi na materijale i strojeve, kod projekata zelene infrastrukture najviše sredstva se izdvaja na troškove rada. To ju čini idealnom za „pravedniji prijelaz“ s fosilnih na čista goriva i za veliki broj potencijalnih poslova za prekvalificirane radnike i radnu snagu koja je nova na tržištu rada.
Zelena infrastruktura u Hrvatskoj
Što se tiče Hrvatske, Vlada je donijela Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje od 2021. do 2030. godine upravo s ciljem uspostave održivih, otpornih, sigurnih i za život ugodnih i uređenih gradova i općina.
Program sam po sebi ima tri osnovna cilja: kvalitetno planiranje i upravljanje razvojem zelene infrastrukture, unaprijeđena, raširena, povezana i lako dostupna zelena infrastruktura u urbanim područjima te visoka razina znanja i društvene svijesti o održivom razvoju urbanih područja kroz razvoj zelene infrastrukture. Njime će se stvoriti preduvjeti za bolju kvalitetu života i zdravlja ljudi i dati doprinos održivom društvenom, gospodarskom i prostornom razvoju.
Najznačajniji očekivani učinci provedbe Programa su:
1) Poticanje zelenih investicija;
2) Otvaranje novih radnih mjesta i osnivanje novih tvrtki za potrebe izgradnje i održavanja zelene infrastrukture te proizvodnju i prodaju građevinskih i bioloških materijala;
3) Ostvarivanje ušteda u potrošnji energije uz smanjenje izdataka građana za energiju;
4) Smanjenje efekta toplinskih otoka i temperature u gradovima;
5) Prilagođavanje klimatskim promjenama kao i ublažavanje posljedice tih promjena smanjenje emisije stakleničkih plinova te očuvanje i obnavljanje kvalitete zraka, vode i tla;
6) Poboljšanje kvalitete urbanih područja preobrazbom napuštenih, nedovoljno korištenih i zapuštenih zemljišta;
7) Poboljšanje kvaliteta života i uvjeta stanovanja u gradovima;
8) Poboljšanje zdravlja ljudi i smanjenje ulaganja za liječenje bolesti;
9) Proizvodnja hrane u urbanim vrtovima, staklenicima i zimskim vrtovima;
10) Poboljšanje stanja i povećanje tržišne vrijednosti nekretnina;
11) Poboljšanje kvalitete prostora i zgrada društvenog standarda;
12) Povećanje svijesti o važnosti zelene infrastrukture.
Provedba Programa sufinancirat će se iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2021. – 2027. godine te iz Mehanizma za oporavak i otpornost putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., u svrhu postizanja ciljeva te realizaciju mjera, aktivnosti i projekata predviđenih Programom.
Više o samoj temi možete saznati 26. siječnja 2023. godine na konferenciji Designing A Green Future. Sudjelovanje je besplatno te ulaznicu možete nabaviti putem Entria.